#3 Izaslanja radnika u Europskoj Uniji – administrativni izazovi
Svakim danom se susrećemo s rečenicom “On radi vani.” ili “Ta tvrtka radi vani.” Siguran sam da Vam je prva napamet pala misao o velikoj zaradi, boljem životu ili nešto slično. Rijetki su pomislili na papire, kao on će mi srediti papire, čekam papire, sigurno ste čuli za te izraze. Papiri. Zvuči dosadno, zar ne? Što uopće stoji iza te riječi papiri?
“Papiri”
Vjerujte, i ja sam bio jedan od onih koji su imali skoro pa nikakvo mišljenje o papirima dok nisam došao u tvrtku SmartWay d.o.o. Dok sam prvi puta ulazio u tu sferu poslova nisam niti zamišljao koliki obujam poslova obuhvaća ta riječ. Papiri. Dakle, to nisu samo papiri, već u to spada mnoštvo prethodnih, ali i naknadnih procesa.
“Moje prvo iskustvo”
Po mom dolasku, tvrtka je već imala neka iskustva sa izaslanjima radnika i pripremom “papira” te sam se donekle snalazio u tome bez problema. Međutim, počeli su se pojavljivati projekti u novim neistraženim državama kao što su Luksemburg, Nizozemska, Španjolska, Njemačka te sam tek u ovoj fazi počeo shvaćati koliko je ustvari to velik zalogaj. Priprema za novu državu.
“Kome se obratit?”
Svaki početak je najteži. Od kud krenuti u istraživanje? Kome se obratiti? To su bila pitanja koja sam si postavljao.
Svakako je prvo dobro pogledati linkove na EU portalu o izaslanim radnicima:
Tu se nalaze osnovi podaci koji su obvezujući u svim državama članicama te poveznice na ustanove koje se bave tim pitanjima u pojedinoj zemlji članici. Iskustva? Neke zemlje imaju to jako dobro složeno kao što je Nizozemska dok druge i ne baš tako dobro kao što je Španjolska. Prije svega, glavni problem koji se pojavljuje je jezik. Većina stranica je na stranom jeziku bez engleske verzije što predstavlja poveći problem.
https://europa.eu/youreurope/citizens/work/work-abroad/posted-workers/index_hr.htm
Sljedeći korak bi svakako bio kontaktirati Hrvatsku Gospodarsku komoru koja će svakako pokušati odgovoriti na Vaše pitanje, no uzmite u obzir da će im za nešto takvo ipak trebati vremena.
Nadalje, nije loše niti uputiti upit u Hrvatsku udrugu poslodavaca ako ste član jer s njima imam samo pozitivna iskustva.
I na kraju, ali ne i najmanje važno, jako pozitivna iskustva imam s veleposlanstvima raznih država koja se nalaze u Hrvatskoj. U globalu jezik nije problem jer svi znaju engleski te je odlično što Vas većinom oni onda upute na sve relevantne činjenice.
Također, ako već imate svog investitora tada bi svakako se trebalo obratiti i njemu jer on bi prije svega trebao Vas uputiti u sve detalje.
“Što smo saznali?“
Kad podvučemo crtu i sve zbrojimo dolazimo do zaključka kako su ti postupci u svim do sada istraženim državama donekle slični.
Kao osnova za sve države služi A1 potvrda koje se može ishoditi kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te služi kao dokaz za regulaciju socijalnog osiguranja radnika. Uvjet koji prethodi izdavanje te potvrde su posebno regulirani aneksi ugovora o radu gdje mora točno biti specificirano maksimalno radno vrijeme, minimalno vrijeme odmora te minimalni iznos plaće u toj pojedinoj državi.
Europske zdrastvene iskaznice su obvezne u svim EU članicama.
U nekim državama potrebna je Europska potvrda o iskustvu kao što je Luksemburg ili Njemačka. To je potvrda koji se ishodi od strane Hrvatske gospodarske komore te njom potvrđujete da imate dovoljno iskustva s onim čime se bavite.
Svaka država ima neki svoj sustav notifikacije o izaslanju. Najčešće se radi o web aplikacijama gdje morate napraviti svoj račun te preko njega šaljete obavijest o izaslanju gdje podrobnije pišete o svom investitoru, adresi gradilišta, svojim radnicima te duljini trajanja izaslanja.
Malo više problema odnosno posla, kako gledate, predstavljaju države gdje se morate prijaviti na njihovu poreznu upravu radi ishođenje poreznog broja. To znači da ulazite u njihov porezni sustav te podliježete raznim obvezama kao što su slanja mjesečnih, kvartalnih i godišnjih izvješća. Ako ne poznajete porezne propise te države to može biti poveći problem. Takvo iskustvo sam imao i s državom Luksemburg gdje sam ustanovio da oni nemaju uveden reverse charge sustav te je tvrtka morala platiti porez na ukupni iznos da bi onda isti iznos potraživala od investitora.
Što se tiče ostale dokumentacije kao što su liječničke svjedodžbe, ovjerenja za osposobljenost za rad na siguran način, ugovori, certifikati, testovi i slično najbolje ju je pripremiti odmah pa na zahtjev slati.
Volio bih također upozoriti na problem jezika sve dokumentacije. Naime, u svim državama obično traže ovjerene prijevode svih dokumenata što predstavlja problem, kako financijski tako i vremenski jer to traje nekoliko dana te bi svakako i taj dio trebalo uzeti u obzir. Također, neki dokumenti imaju rok važenja kao što su liječničke svjedodžbe ili A1 potvrde te ih svake godine treba nanovo prevoditi što po meni nema smisla.
„Summa summarum“
Kad krećete na rad u neku EU zemlju svako si uzmite dovoljno vremena za proučavanje postupka izaslanja u tu zemlju, koju sve dokumentaciju trebate te eventualne dodatne postupke jer komunikacija mailovima traje i po nekoliko tjedana. Nadam se da sam uspio podijeliti nekoliko korisnih savjeta i sretno!!
Denis Jelenčić
mag. iur.
